| Knjiga milosrđa (Vuković & Runjić, 2010) |
|
Zastadoh osluhnut, ali on ne dođe. Započeh iznova ćuteći gubitak. Oćut dublji postajaše, i opet ga začuh. Prestadoh prestajati i prestadoh počinjati, dopustih da nadvlada me glupost. To bijaše naum, ali od njeg ništa. Vremena i vremena, godina puno propade u tom nižem ključu. Sad nagodbu nudim. Tržim trice za njegovu ljubav. Milosrđe vapim. Polako ustupa. Zastajkujuć k prijestolu hodi. Nevoljko anđeli dopuštaju jedan drugom pjesmu. U prijelazu tako nježnom te se zamijetit ne može, podiže se dvor na gredama zlatno simetričnim, i opet sam pjevač niži zborski, rođen pred pedeset ljeta da glas podignem tek ovoliko, i nimalo više. Prijelomno djelo Cohenova opusa, Knjiga milosrđa (Book of Mercy, 1984) nastaje iz kratkih obraćanja Svevišnjem, "razgovora poslije duge šutnje", i označava prekretnicu u njegovoj stvaralačkoj i osobnoj krizi. U 50 pjesama u prozi koje se oslanjaju na tradiciju biblijskih psalama - Cohen ih naziva "molitvama" - pred čitateljem se razotkriva uporno i strastveno duhovno putovanje novovjekoga trubadura.
prepjevala Maja Tančik Izvorno izdanje: McClelland and Stewart, Toronto, 1984. |

